Virtualna politička stranka A_ustav_? vam predstavlja svoj nacrt za:

USTAV , razgovor , Politika , Pitanja , Stavovi , Program , Statut , Ideologija , Komunikacija

USTAV REPUBLIKE

Sadržaj : (republika) , (država) , (građanin) , (slobode prava i obaveze građana) , (sudjelovanje u vlasti) , (političke stranke) , (biračko pravo) , (referendum) , (izbori) , (vlast) , (predsjednik republike) , (izvršna vlast) , (zakonodavna vlast) , (sudska vlast) , (monetarna vlast) , (općinska vlast) , (vladavina prava) , (vlasništvo) , (porez) , (obrazovanje) , (zdravlje) , (socijalna pomoć) , (javno i privatno) , (roba i novac) , (rad i plaća) , (obrana i zaštita) , (brak i porodica) , (privatnost) , (javnost) , (promjene ustava).

§ 1. Ovaj ustav je društveni ugovor između svih sretno rođenih, slobodnih i ravnopravnih građana republike.

REPUBLIKA ::

§ 2. Republika je suverena narodna politička i socijalna zajednica suverenih, slobodnih i ravnopravnih građana. Građani svoj suverenitet i slobodu kao i suverenitet i slobodu svoje republike, ponosno ističu njezinom himnom, zastavom i grbom. Službenu himnu, zastavu i grb republike opisuje zakon.

DRŽAVA ::

§ 3. Država je organizacija republike koja suvereno vlada na teritoriju republike u ime i na korist svih njezinih građana. Država je garant suvereniteta republike i njezinih građana te provedbe ovog ustava i zakona republike. Država putem svojih javnih službi osigurava temeljna ljudska prava, potrebe i slobode građana republike. Državni dužnosnici i službenici predstavljaju republiku i njezine građane u zemlji i inozemstvu. Država organizira i pomaže i uglednim i sposobnim građanima republike da i oni predstavljaju republiku u inozemstvu. Država komunicira sa građanima republike na zakonom propisanom službenom jeziku i pismu republike. Država sa građanima stranih zemalja komunicira na svom i njihovom jeziku.

§ 4. Država provodi državnu politiku koju definiraju parlament, vlada i predsjednik republike. Pored zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta republike, osnovni cilj državne politike mora biti prosperitet naroda, republike i svih njezinih građana. Cilj državne politike je i zalaganje za prava i prosperitet i pripadnika suverenog naroda koji žive izvan teritorija republike.

§ 5. Država je dužna ostvarivati svoje obaveze prema građanima, kao i ustavna i zakonska prava građana, besplatno. Država se financira isključivo ubiranjem poreza i carina od poreznih obveznika na teritoriju republike. Država ne može unaprijed trošiti svoje prihode prije nego ih stekne. Sredstva od prodaje ili najma prirodnih bogatstava, resursa i imovine republike, odnosno, države nisu prihod države već republike.

GRAĐANIN ::

§ 6. Građanin je svaka osoba koja slobodno i zakonito živi na teritoriju republike. Status građanina se stječe rođenjem na teritoriju republike, porijeklom od građana republike kao i zakonitim boravkom na teritoriju republike. Građanin je osoba koja je dužna živjeti u skladu sa ovim ustavom i zakonima republike.

SLOBODE, PRAVA I OBAVEZE GRAĐANA ::

§ 7. Ljudska i građanska prava i slobode u republici se temelje na Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. Ovaj ustav i zakoni republike definiraju kako se provode ta prava u republici.

§ 8. Građanin ima pravo na slobodu: volje, stanovanja, kretanja, okupljanja, dopisivanja, mišljenja, izražavanja, savjesti i vjeroispovjesti. Sloboda građanina može biti ograničena samo jednakom slobodom drugih građana i njihovim pravom na mir, sigurnost, zdravlje i provedbu zakona. Apstraktna briga za prava i slobode nekih građana ne može nikad biti razlog za ograničavanje prava i sloboda nijednom slobodnom građaninu, a kamoli svim građanima.

§ 9. Građanin ima neotuđivo pravo na: jednakost, osobnost, dostojanstvo, privatnost, stanovanje, vlasništvo, informiranje, obrazovanje, izražavanje, jezik, rad, plaću, trgovinu, štednju, interes, udruživanje, opredjeljivanje, biranje, izjašnjavanje, javnost, vlast, kulturu, liječenje, brak, nasljeđivanje, pravednost, obranu, sigurnost i dostojan životni standard. Neko pravo građanina može biti uvjetovano njegovom zrelošću, stanjem, zdravljem i sposobnošću da ga koristi.

§ 10. Građanin ima pravo koristiti svoja ljudska i građanska prava i slobode samo na osnovu svoje slobodne volje te mu ni jedno pravo ili sloboda ne mogu i ne smiju biti nametnuti. Građanin ostvaruje sva svoja prava dok boravi na teritoriju republike, a izvan teritorija republike ima pravo na pravnu pomoć i zaštitu svoje države. Građanin je dužan poštivati i štititi ljudska prava i slobode drugih građana. Građanin koji ne poštiva ustav, zakon i prava i slobode drugih građana može biti izložen organičenju svojih prava i sloboda.

§ 11. Građanin ima obvezu poštivanja ustava, zakona, zastave, grba, himne i svih državnih institucija republike.

§ 12. Građanin ima obvezu poznavanja i korištenja službenog jezika i pisma republike kako bi poznavao ustav i zakone republike napisane na tom jeziku i pismu i kako bi komunicirao sa drugim građanima i državom republike. Nepoznavanje ustava i zakona ne amnestira nikoga od odgovornosti za njihovo kršenje.

§ 13. Građanin ima obvezu sudjelovanja u financiranju troška funkcioniranja države i javnih službi razmjerno korištenju suverenih resursa republike.

§ 14. Građanin ima obvezu, u skladu sa svojim sposobnostima, sudjelovanja u obrani i zaštiti republike, njezinih građana, njezinog suvereniteta i ustavnopravnog poretka.

§ 15. Građanin ima obvezu prijave boravka sebe i svoje djece na boravišnoj adresi, u naselju, u općini republike. Prijava boravka je uvjet za korištenje biračkog prava građana i dobivanje osobnih dokumenata.

§ 16. Država svakom građaninu rođenom na teritoriju republike izdaje rodni list sa rodnim i osobnim podacima i datumom i mjestom prvog boravka. Država svakom građaninu izdaje i zdravstvenu iskaznicu za pristup sustavu liječenja u republici. Država svakom punoljetnom građaninu izdaje jedinstvenu osobnu iskaznicu kojom se može identificirati identitet osobe i njezino mjesto boravka. Rodni list i osobna iskaznica služe građaninu kao potvrda republičkog državljanstva i odgovornosti pri ostvarenju građanskih prava i sklapanju zakonitih poslova i ugovora na teritoriju republike. Sadržaj osobnih dokumenata i način njihovog dobivanja uređuje se zakonom.

§ 17. Republika osigurava, provodi i štiti ljudska i građanska prava i slobode svojih građana ovim ustavom i zakonima. Republika jamči građanima ostvarenje svih njihovih prava i sloboda samo dok borave na teritoriju republike. Istovjetnu zaštitu ljudskih prava i sloboda republika jamči i građanima drugih zemalja dok zakonito borave na teritoriju republike. Zakonitost boravka građana drugih zemalja u republici kao i dobivanje republičkog državljanstva uređuje se zakonom.

SUDJELOVANJE U VLASTI ::

§ 18. Vlast u republici se temelji na suverenoj volji naroda i građana. Građani svoj suverenitet prenose na državu u zalog za zaštitu svojih interesa. Pravo građana na vlast, odnosno, sudjelovanje u vlasti je najbolji garant ostvarenja njihovih interesa. Građanin svoje interese štiti indirektno pomoću svog prava na udruživanje te svog prava da bira i bude biran, da pita i da bude pitan, a direktno pomoću prava da sudjeluje u vlasti. Građani imaju pravo i obavezu da osnivaju i budu članovi političke stranke u cilju zaštite svojih prava i interesa i u cilju sudjelovanja u vlasti.

§ 19. Prvi uvjet građaninu za kandidaturu za sudjelovanje u vlasti je biračko pravo i najmanje 5 godina radnog staža u nekoj struci te položen ustavni ispit kao i sudski ispit ako se građanin kandidira za sudačku dužnost. Visoka stručna sprema kao i specifični radni staž duži od minimalnog također mogu biti uvjet za kandidaturu. Drugi uvjet građaninu za kandidaturu je članstvo u političkoj stranci. Građanin koji se kandidira za sudjelovanje u sudskoj vlasti ne smije biti član političke stranke, dok je za kandidaturu u svim ostalim oblicima vlasti članstvo u nekoj političkoj stranci obavezno. Javnu registraciju političkih stranaka i njihovog članstva kao i prikupljanje članarina i donacija za rad političkih stranaka obavlja ministarstvo uprave. Polaganje ustavnog i sudačkog ispita je dužna omogućiti sudska vlast svakom punoljetnom građaninu jedanput godišnje, a potvrda o položenom ispitu vrijedi 4 godine. Sadržaj ustavnog ispita je ovaj ustav, a sudačkog ispita zakon o sudskom postupku. Način provedbe ispita propisuje vrhovni sud republike.

§ 20. Građanin koji je na izborima osvojio mandat za sudjelovanje u vlasti postaje državni službenik i dužnosnik, a republika postaje njegova stranka. Mandat državnog dužnosnika pripada samo njemu i republici. Državni dužnosnik tijekom svoga mandata ne smije obnašati niti se kandidirati ni za jednu drugu dužnost osim one na koju je izabran i ne smije se obvezivati bilo kome bilo riječju ili potpisom, osim republici. Državni dužnosnik ima sva građanska prava osim onih koja bi ga dovela u sukob javnog i privatnog interesa. Dužnosnik uhvaćen u sukobu interesa odmah mora biti smijenjen, a prava i imovina koju je tako stekao za sebe ili nekog drugog moraju biti oduzeti u ime republike.

POLITIČKE STRANKE ::

§ 21. Politička stranka je udruga građana kroz koju građani mogu izražavati svoju volju i štititi svoje interese te kandidirati se za sudjelovanje u vlasti. Osnivanje i rad udruge građana, odnosno, političke stranke, propisani su zakonom.

§ 22. Politička stranka mora imati javno objavljen program kojim objašnjava građanima za što će se zalagati njezini kandidati ako budu sudjelovali u vlasti. Politička stranka mora imati statut kojim objašnjava građanima ustrojstvo i rad stranke te način izbora i financiranja kandidata za izbore.

§ 23. Udruga građana bez programa i statuta ne može biti priznata, a ako je osnovana mora biti raspuštena. Udruga građana čiji program sadrži odredbe koje krše ustav i zakone mora biti raspuštena. Politička stranka čiji su odgovorni članovi kršili ustav i zakone mora biti raspuštena. Članovi raspuštene političke stranke solidarno odgovaraju za štetu koju su počinili odgovorni članovi stranke.

BIRAČKO PRAVO ::

§ 24. Zbog ozbiljnosti, kvalitete i objektivnosti izbora biračko pravo u republici imaju samo građani između navršenih 18 i 68 godina života, a koji žive na teritoriju republike, odnosno, općine bar 2 godine. Građani koji se na dan izbora zateknu izvan teritorija republike, odnosno, općine ili se nalaze na liječenju ili izdržavanju kazne nemaju pravo da biraju.

§ 25. Neotuđivo pravo građanina sa biračkim pravom na biranje podrazumijeva pravo građanina da bira kao i da bude biran ako se kandidirao za sudjelovanje u vlasti. Zabranjeno je nametati građanima koga da biraju ili ograničavati građane koga da biraju ili poništavati njihov izbor. Svaki glas birača mora biti uvažen. Svaki birač mora imati jednako pravo biranja između svih kandidata. Svaki kandidat mora imati jednako pravo na glasove svih birača.

REFERENDUM ::

§ 26. Neotuđivo pravo građanina sa biračkim pravom na biranje i izjašnjavanje podrazumjeva pravo svakog građanina i da pita i da bude pitan o nekom zakonskom ili organizacionom pitanju, zahtjevu ili dilemi. Pravo pristupa referendumu imaju samo oni građani koji imaju biračko pravo i koje se tiče rezultat referenduma.

§ 27. Obvezu provođenja referenduma ima država, a provodi ga u onoj društveno političkoj zajednici čije građane se izravno tiče referendumsko pitanje. Obvezu financiranja referenduma imaju osobno građani koji su pokrenuli referendumsku inicijativu ili država ako su inicijativu pokrenuli općinsko vijeće, predsjednik republike, vlada ili parlament republike. Visinu referendumske naknade određuje vlada svake godine na osnovu troška prethodnih izbora. Ako referendumska inicijativa građana uspije građani imaju pravo na povrat svoje naknade.

§ 28. Svaki referendum ima referendumsko pitanje na koje se odgovara izborom između dvije opcije ili odlukom za ili protiv. Prvom opcijom se uvijek ističe referendumska inicijativa. Referendumskim pitanjem se ne mogu dovoditi u pitanje ljudska i građanska prava propisana ovim ustavom. Referendumsko pitanje odobrava predsjednik republike koji potom prikuplja referendumsku naknadu i odobrava referendum.

§ 29. Građani na referendumu glasaju i izlaskom i neizlaskom na referendum! Ako su nakon provedbe referenduma građani većinom glasali za referendumsku inicijativu onda su građani koji nisu izašli na referendum glasali protiv. Rezultat referenduma se mora uvijek izraziti u odnosu na ukupno biračko tijelo.

§ 30. Rezultat referenduma ima savjetodavnu i zakonodavno obvezujuću ulogu. Posljedica referenduma mora biti hitno pokretanje zakonodavnog procesa usvajanja volje građana. Uvjete i način pokretanja i provođenja referenduma i rezultata referenduma propisuje zakon.

IZBORI ::

§ 31. Svi izbori i referendumi se odvijaju tijekom neradnog dana - praznika, a koji se u republici slavi kao Dan republike. Svi izbori i referendumi se provode od 7 do 19 sati u svim osnovnim školama republike. Izborni proces provode tročlani izborni odbori sastavljeni od slučajno izabranih nastavnika osnovne škole. Ova građanska dužnost je obvezatna uz obavezu čuvanja izborne tajne.

§ 32. Kandidacijski postupak za sudjelovanje u vlasti provode političke stranke, općinska vijeća i parlament. Građanin mora istaknuti svoju potencijalnu kandidaturu šest mjeseci prije izbora svojoj političkoj stranci ili općini ili parlamentu koji su dužni i nadležni izabrati kandidate. Izbor kandidata se obavlja tajnim glasanjem na stranačkim, ili općinskim konvencijama, nakon što potencijalni kandidati obrazlože svoje kvalifikacije i program. Kandidacijski postupak mora biti dovršen 3 mjeseca prije izbora registracijom kandidata u nadležnom ministarstvu vlade i plaćanjem izborne naknade za svakog kandidata. Visinu izborne naknade određuje i objavljuje vlada svake godine na osnovu troška po kandidatu prethodnih izbora pazeći da ta naknada ne bude diskriminirajuća za kandidate.

§ 33. Glasanje se provodi tako da građanin sa biračkim pravom diskretno kaže izbornom odboru svoj izbor, a koji se potom računalno, uz potvrdu birača, unosi u birački spisak (izbornu bazu podataka) umjesto imena birača. Birački odbor tijekom izbora ne smije voditi nikakove zapise. Po završetku izbora, izborna baza podataka se odmah statistički i sigurnosno obrađuje i potom pohranjuje. Regularnost i provedbu izbora prati izvršna vlast, a isto mogu pratiti i sami kandidati i od njih opunomoćeni građani. Rezultat izbora mora biti javna rang lista kandidata sa koje se popunjava tijelo ili funkcija za koju se vršio izbor. Sve detalje kandidiranja i provedbe izbora propisuje zakon.

VLAST ::

§ 34. Vlast u republici provodi država, odnosno, državni dužnosnici. Vlast se organizira po načelu diobe vlasti. Država organizira vlast na dvije razine: republika i općina. Vlast na razini republike je podijeljena na izvršnu vlast, zakonodavnu vlast, sudsku vlast i monetarnu vlast. Izvršna vlast provedbom ustava i zakona građanima garantira vladavinu prava i zadovoljenje osnovnih ljudskih sloboda, prava i potreba. Zakonodavna vlast otkriva neustavno, nemoralno i štetno ponašanje građana i vlasti i zabranjuje i spriječava ga zakonom. Sudska vlast osigurava vladavinu prava i kažnjava kršenje ustava i zakona. Monetarna vlast čuva vrijednost rada - novca u republici i svakom građaninu jamči štednju novca i pristup njegovom novcu te istovremeno omogućava zakoniti platni promet u republici. Monetarna vlast nadzire prihode i rashode države i republike. Detaljne nadležnosti svake republičke vlasti i njezinih dužnosnika i službi su uređene zakonom.

§ 35. Vlast na općinskoj razini ima ulogu kontrole rada javnih službi i organa republičke vlasti na općinskoj razini. Općinska vlast ne donosi zakone već nadzire njihovu provedbu. Općinska vlast donosi pravno obvezujuće odluke. Općinska vlast ima ulogu projekt managementa razvoja općine i regije. Općinska vlast upravlja općinskom imovinom. Općinska vlast posreduje između građana kao i između građana i republičke vlasti. Općinsku vlast provode načelnik općine i općinsko vijeće. Detaljne nadležnosti općine i njezinih dužnosnika i službi su uređene zakonom.

§ 36. O ustavnom, zakonitom i skladnom djelovanju republičke i općinske vlasti brine predsjednik republike. Predsjednik republike raspisuje izbore za sve državne dužnosnike na svim nivoima vlasti kada se za to steknu uvjeti. Izbori se odvijaju unutar četverogodišnjeg ciklusa koliko i traje mandat svih izabranih državnih dužnosnika. Izbori se organiziraju svake godine po slijedećem rasporedu:

prve godine: predsjednički izbori,
druge godine: općinski izbori i izbori za suce vrhovnog suda,
treće godine: parlamentarni izbori i izbori za suce žalbenih i općinskih sudova,
četvrte godine: izbor dužnosnika izvršne vlasti i izbor dužnosnika monetarne vlasti.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE ::

§ 37. Predsjednika i podpredsjednika republike biraju svi građani sa biračkim pravom neposrednim i tajnim glasanjem. Svaka politička stranka može kandidirati jednog kandidata i njegovog zamjenika. Predsjednik republike ustrojava svoj ured i slobodno bira i razrješuje svoje suradnike, njih najviše 9, iz redova časnih i uglednih građana republike. Podpredsjednik republike ima svoj ured unutar ureda predsjednika. Ostale poslove u uredu predsjednika obavljaju službenici i namještenici ministarstva uprave, ministarstva vanjskih poslova i ministarstva sigurnosti i obrane po nalogu i po potrebi ureda i predsjednika.

§ 38. Mandat predsjednika i podpredsjednika traje do primopredaje mandata, a koja se obavlja 8 dana nakon izbora. Svi službenici i namještenici ureda bivšeg predsjednika ostaju na svojim dužnostima još mjesec dana nakon izbora.

§ 39. Dužnosti i ovlasti predsjednika republike su:

da predstavlja republiku, državu i njezine građane u zemlji i inozemstvu na skupovima svoga ranga,
da rješava pritužbe i predstavke građana,
da kontrolira zakonitost rada svake republičke vlasti,
da kontrolira ustavnost i zakonitost zakona i propisa, prije nego ih odobri,
da predsjeda tehničkom vladom do izbora novog mandatara vlade i njegovih ministara,
da predsjeda parlamentom do izbora novog predsjednika i predsjedništva parlamenta,
da predsjeda parlamentom do izbora novog mandatara vlade i njegovih ministara,
da pokreće u parlamentu pitanje povjerenja Predsjedniku vlade i njegovoj vladi,
da odobrava referendumska pitanja i pokreće referendum,
da raspisuje izbore za sve državne dužnosnike na svim nivoima vlasti,
da imenuje i razrješava veleposlanike i konzule na prijedlog ministarstva vanjskih poslova,
da prima vjerodajnice stranih veleposlanika i konzula na službi u republici,
da u suradnji sa ministarstvom vanjskih poslova kreira vanjsku politiku republike,
da pokreće javnu raspravu u parlamentu o stanju u državi, republici i svijetu,
da predlaže amandmane na pojedine zakonske prijedloge,
da dodjeljuje republička odlikovanja i priznanja na prijedlog građana i vlade,
da daje pomilovanja na prijedlog građana i sudske vlasti,
da komanduje vojskom kao vrhovni komandant,
da nastupa u parlamentu i kao zastupnik sa svim pravima i ovlastima,

§ 40. Dužnosti i ovlasti podpredsjednika republike su:

da pomaže predsjedniku pri obavljanju njegovih dužnosti,
da obavlja dužnosti koje je njemu delegirao predsjednik republike,
da predstavlja i zastupa predsjednika u parlamentu, zemlji i svijetu,
da zamjenjuje predsjednika, po ovlasti predsjednika, u slučaju njegove kraće odsutnosti,
da zamjenjuje i naslijedi predsjednika u slučaju spriječenosti predsjednika da obavlja svoju dužnost.

§ 41. Odluku o nasljeđivanju predsjednika i imenovanju njegova zamjenika donosi na prijedlog zamjenika predsjednika i predsjednika vlade parlament većinom glasova. Dužnost zamjenika zamjenika predsjednika pripada slijedećam kandidatu sa rang liste za izbor predsjednika. Ukoliko parlament ne izglasa predloženu zamjenu predsjednika ta dužnost pripada slijedećem predsjedničkom kandidatu i njegovom zamjeniku sa rang liste za izbor predsjednika.

IZVRŠNA VLAST ::

§ 42. Izvršna vlast u republici je ustrojena u dva ureda i jedanaest ministarstava i njihovih odjela i organizacija:

Ured Predsjednika republike.
Ured Predsjednika vlade i ministra uprave.
Ministarstvo uprave: republička uprava, općinska uprava, udruge, patenti, standardi, statistika.
Ministarstvo sigurnosti i obrane: policija, vatrogastvo, civilna zaštita i spašavanje, vojska, obavještajne službe.
Ministarstvo pravde: odvjetništvo, tužilaštvo, upravni sud, prekršajni sud, zatvori.
Ministarstvo zdravlja: zdravstvo, farmacija, veterina, zaštita bilja, okoliš, sanitarna inspekcija.
Ministarstvo socijalne skrbi: socijalna skrb, socijalna pomoć, mirovine.
Ministarstvo financija: porezi, carine, trošarine, državna riznica, rashodi, platni promet, burza, narodna banka, financijska policija.
Ministarstvo kulture: obrazovanje, sport, umjetnost, znanost, muzeji, biblioteke, arhiva.
Ministarstvo rada i trgovine: poljoprivreda, ribarstvo, industrija, graditeljstvo, trgovina i usluge, burza rada, inspekcija rada, tržišna inspekcija, kvaliteta.
Ministarstvo javnih službi: energetika, vodosnabdijevanje, odvodnja, čistoća, zbrinjavanje otpada, promet, pošta i veze, informiranje, sudstvo, zdravstvo, kultura, narodna banka.
Ministarstvo državne imovine: robne rezerve, državno poduzetništvo, šumsko, vodno i poljoprivredno gospodarstvo, ribolov, rudarstvo, dioničarstvo, državne nekretnine, željeznica, ceste, luke, aerodromi, parkovi prirode.
Ministarstvo vanjskih poslova: ambasade i konzulati, diplomatska pošta, diplomatska akademija, UN, EU, bilateralni odnosi.

§ 43. Vladu republike čine predsjednik vlade, i svi ministri i ministarstva. Svrha, ustrojstvo i način rada svakog odjela i organizacije kao i njen položaj unutar ministarstva uređuje se zakonom na prijedlog vlade. Zakonski okvir za postojanje i rad svakog odjela, službe i organizacije unutar nadležnosti ministarstva prethodno donosi parlament na zahtjev građana iskazan u kritici dosadašnjeg stanja u društvu i državi tijekom javne rasprave i u društvu i u parlamentu.

§ 44. Mandatara vlade bira parlament na zasebnom zasjedanju tajnim glasanjem između kandidata koje su predložile političke stranake čiji su kandidati dobili mandat zastupnika u parlamentu. Svaki kandidat za mandatara ima pravo parlamentu usmeno izložiti svoj politički program i replicirati na program protukandidata. Predsjednik republike daje mandat kandidatu sa najviše glasova da sastavi vladu uz konzultacije sa predsjednikom republike u roku od 14 dana. Na sjednici parlamenta koju potom saziva i vodi predsjednik republike, parlament vodi raspravu o mandataru i njegovim ministrima. Po zaključenju rasprave parlament tajno glasa o povjerenju predloženoj vladi. Predsjednik republike objavljuje izbor Predsjednika vlade i njegovih ministara ukoliko je lista vlade dobila isto ili više glasova od mandatara vlade, u protivnom predsjednik republike je dužan ponoviti cijeli izborni postupak za mandatara i novu vladu u roku od 14 dana. Mandat predsjednika vlade i njegovih ministara traje do novog ciklusa izbora za izvršnu vlast.

§ 45. Dužnosti i ovlasti predsjednika vlade su:

da provodi vladavinu ustava i prava u republici te da organizira zadovoljenje osnovnih životnih potreba građana republike,
da predstavlja republiku, državu i njezine građane u zemlji i inozemstvu na skupovima svoga ranga,
da rješava pritužbe i predstavke građana i odgovara na pitanja zastupnika iz nadležnosti vlade,
da kontrolira zakonitost rada svake republičke i općinske vlasti i svakog ministarstva vlade,
da kontrolira ustavnost i zakonitost zakona i propisa, prije nego ih predloži,
da obavlja dužnost ministra uprave kao i svakog drugog ministra koji nije u stanju obavljati svoju dužnost,
da organizira redovne sjednice vlade sa pojedinim ministrom i službenicima njegova ministarstva o radu ministarstva,
da razrješi i imenuje nove ministre nakon njihove ostavke ili nakon godine dana njihova rada,
da imenuje pojedinog ministra svojim zamjenikom i pomoćnikom,
da u okviru svoga ureda organizira informativnu i statističku službu o stanju u republici i državi,
da raspisuje natječaj za sve državne službenike i namještenike na svim nivoima izvršne vlasti,
da pokreće javnu raspravu u parlamentu o stanju u državi, republici i svijetu,
da podnosi parlamentu tromjesečni izvještaj o svom radu i radu vlade,
da predlaže referendum,
da predlaže amandmane na pojedine zakonske prijedloge,
da nastupa u parlamentu i kao zastupnik sa svim pravima i ovlastima.

§ 46. Nadležni i za to ovlašteni djelatnici izvršne vlasti provode ustav i zakone te vladavinu prava u republici na osnovu vlastitih ovlasti i dužnosti, na osnovu zahtjeva građana osobno, kao i na osnovu naloga i rješenja državnog odvjetništva, državnog tužiteljstva, upravnog suda i prekršajnog suda republike.

§ 47. Državni odvjetnici, tužitelji i suci upravnog i prekršajnog suda su suci ministarstva pravde. Ministarstvo pravde svake godine raspisuje javni natječaj za suce kojima ističe mandat. Na natječaj za suce se mogu prijaviti svi suci ministarstva pravde kao i općinskih sudova kao i kandidati sa prošlih općinskih izbora za suce. Nakon rangiranja kandidata, koje može biti i regionalno, ministar izabranima proglašava kandidate sa najvišim rangom. Nakon izbora u status suca ministarstva pravde, vlada na prijedlog ministra izabire glavnog državnog odvjetnika, glavnog državnog tužitelja, predsjednika upravnog suda i predsjednika prekršajnog suda.

§ 48. Suci upravnog i prekršajnog suda sude kao suci pojedinci bez rasprave. Suci državnog odvjetništva i tužiteljstva rade i pojedinačno i timski prema nalogu glavnog državnog odvjetnika i glavnog državnog tužitelja.

§ 49. Građanin komunicira sa izvršnom vlašću preko službi i djelatnika i općinske i republičke vlasti, a koji su ga dužni uputiti na nadležnu instancu vlasti. Građani svoje zahtjeve za zaštitom zakonitosti mogu iznijeti i predati u najbližoj policijskoj stanici ili uredu općine ili uredu državnog inspektorata nadležnog za problem građanina. Izvršna vlast je dužna u roku 8 dana riješiti problem građana i o tome donijeti valjano izvršno rješenje koje će građaninu kojeg se rješenje tiče hitno uručiti policijski službenik. Nezadovoljni građanin protiv rješenja izvršne vlasti može podnijeti žalbu upravnom sudu ili problem rješavati tužbom općinskom sudu. Do pravomoćne odluke upravnog ili općinskog suda pravosnažno je izvršno rješenje izvršne vlasti.

ZAKONODAVNA VLAST ::

§ 50. Zakonodavnu vlast u republici ima parlament sastavljen od zastupnika koje su birali građani sa biračkim pravom neposrednim i tajnim glasanjem na parlamentarnim izborima. Parlament se popunjava sa rang liste zastupničkih kandidata načinjene prema broju dobivenih glasova birača. Prvih 111 kandidata dobiva mandat zastupnika. Mandat dobiva i svaki zastupnik koji je osvojio isti broj glasova kao i 111-ti kandidat. Ukoliko neki zastupnik nije u mogućnosti izvršavati dužnost zastupnika njegov mandat se nepovratno ustupa slijedećem kandidatu ili kandidatima sa rang liste zastupničkih kandidata.

§ 51. Konstituirajuću sjednicu parlamenta saziva i vodi predsjednik države. Na konstituirajućoj sjednici izabrani zastupnici su dužni položiti zakletvu republici te izabrati tajnim glasanjem predsjednika i 6 članova predsjedništva parlamenta. Izbor se vrši između 12 zastupnika sa najviše dobivenih glasova birača. Kandidati su i oni zastupnici koji su dobili isto glasova kao i 12-ti zastupnik. Nakon provedenih izbora sastavlja se rang lista kandidata prema broju dobivenih glasova zastupnika. Ako su kandidati dobili jednak broj glasova zastupnika njihov rang se određuje i prema dobivenim glasovima građana. Predsjednik republike imenuje za predsjednika parlamenta i predsjednika predsjedništva parlamenta kandidata sa najvišim izbornim rangom, a slijedećih 6 kandidata imenuje članovima predsjedništva parlamenta.

§ 52. Dužnosti, ovlasti i prava Predsjednika i predsjedništva parlamenta su:

da organizira i saziva zasjedanje i rad parlamenta,
da utvrđuje prijedlog dnevnog reda plenarne sjednice parlamenta,
da na dnevni red sjednice parlamenta stavi svaki prijedlog i zahtjev zastupnika,
da odredi trajanje govora svih zastupnika, za svaku točku dnevnog reda, kad zastupnik dobije riječ,
da predsjeda plenarnom sjednicom parlamenta,
da raspoređuje zastupnike na rad u odborima ovisno o preferencijama i stručnosti zastupnika,
da utvrđuje dnevni red pojedinih odbora parlamenta,
da predstavlja parlament, republiku i njezine građane u zemlji i inozemstvu na skupovima svoga ranga,
da upozorava zastupnika na kršenje dužnosti, poslovnika parlamenta i ustava,
da kontrolira rad zastupnika i predlaže prekid mandata zastupniku koji ne obavlja svoje dužnosti,
da suspendira sa dužnosti zastupnika kojemu je ukinut imunitet,
da osigurava provedbu svih prava, dužnosti i ovlasti zastupnika.

§ 53. Dužnosti, ovlasti i prava zastupnika u parlamentu su:

da na početku mandata položi zakletvu republici,
da uvijek govori istinu i da zastupa u parlamentu opći interes svih građana republike,
da obavlja zastupničke dužnosti prema nalogu predsjedništva i poslovniku parlamenta,
da poštuje ustav i druge zastupnike i njihova prava i dužnosti,
da čuva dostojanstvo građanina, zastupnika, parlamenta i republike,
da se javno izjašnjava o svim temama na dnevnom redu parlamenta,
da tajno glasa o svakom prijedlogu, odluci, izmjeni pravilnika, zakona ili ustava,
da bez suzdržavanja obavezno glasa za ili protiv,
da predlaže izmjene i dopune ustava i zakona i da za to zatraži podršku parlamenta,
da predlaže izmjene i dopune dnevnog reda zasjedanja ili sjednice,
da zatraži raspravu o bitnim temama života i rada u republici i da za to zatraži podršku parlamenta,
da usmeno obrazloži svaki svoj prijedlog i zahtjev kada isti dođe na dnevni red,
da dva puta dobije riječ o svakoj temi na dnevnom redu sjednice parlamenta,
da priloži u pisanom obliku i javno objavi svoje izlaganje o svakoj temi koja je na dnevnom redu sjednice parlamenta,
da svakom državnom dužnosniku postavlja pitanja i da na njih dobije odgovor,
da upozorava predsjedavajućeg na kršenje dužnosti, poslovnika parlamenta i ustava.

§ 54. Posebna prava koja zastupnik ostvaruje na vlastiti zahtjev su:

da u mjestu zasjedanja parlamenta dobije na korištenje državni stan primjeren njegovim potrebama,
da dobije odgovarajući uredski radni prostor u zgradi parlamenta,
da dobije topli obrok u zgradi parlamenta,
da besplatno koristi sva sredstva javnog prijevoza u republici,

§ 55. Rad parlamenta se odvija na plenarnim sjednicama parlamenta, na sjednicama odbora parlamenta, na sjednicama istražnog povjerenstva parlamenta, u uredima zastupnika i predsjednika parlamenta te u službama parlamenta.

§ 56. Predsjedništvo parlamenta osniva parlamentarne odbore za raspravu o zakonodavnoj problematici sukladno raspodjeli ministarskih resora u vladi republike. Predsjedništvo u odbor imenuje 9 zastupnika sukladno želji zastupnika da rade ili ne rade u pojedinom odboru. Zastupnici na konstituirajućoj sjednici odbora tajnim glasanjem biraju predsjedavajućeg odbora. Mandat odbora traje godinu dana nakon čega se odbor ponovo može konstituirati. Svi zastupnici imaju pravo prisustvovati sjednicama odbora i učestvovati u njegovom radu.

§ 57. Radi utvrđivanja važnih činjenica koje zanimaju zastupnike i javnost predsjedništvo parlamenta na prijedlog zastupnika može osnovati istražno povjerenstvo. Povjerenstvo se sastoji od po jednog zastupnika iz svake parlamentarne stranke, a radi po istom principu kao i odbor. Povjerenstvo može pozvati kao svjedoka svakog građanina koji ima saznanja o pitanjima koja zanimaju povjerenstvo. Iznesene činjenice i svjedočenja pred povjerenstvom predstavljaju dokazni materijal za postupanje državnog odvjetništva i suda.

§ 58. Plenarnu sjednicu parlamenta saziva predsjednik ili predsjedništvo sabora kad je potrebno razmotriti zahtjeve i prijedloge zastupnika, utvrditi dnevni red zasjedanja sabora i njegovih odbora, raspraviti usvojene točke dnevnog reda, te donijeti raspravljene odluke ili zakonske akte.

§ 59. O usvojenim prijedlozima i zahtjevima zastupnika prethodno raspravlja nadležni odbor prema odluci predsjedništva parlamenta. Nakon što nadležni odbor raspravi zadanu temu ista se mora staviti na dnevni red parlamenta.

§ 60. Sve odluke parlamenta; svi republički zakoni te izmjene i dopune ustava se donose dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Svi zastupnici su zastupnici izabrani na parlamentarnim izborima, a također i predsjednik vlade i predsjednik republike. Ustav i njegove izmjene i dopune stupaju na snagu odmah. Zakone koji se tiču svih građana republike mora odobriti svojim potpisom predsjednik republike. Odobreni zakon stupa na snagu 8 dana od javne objave. Mjesec dana od javne objave izmjena i dopuna ustava ili zakona parlament je dužan objaviti cijeli izmjenjeni ustav ili zakon. Za javnu objavu građanima ustava i zakona zadužena je vlada. Vlada je zadužena i za ažuriranje popisa svih važećih zakonskih akata republike kao i za njihovu dostupnost građanima za upotrebu. Svi korisnici izmijenjenih akata su dužni iste primjereno označiti i povući iz upotrebe.

§ 61. Parlament ne donosi zakone za pravnike već za građane sa završenom osnovnom školom. Parlament ne smije samovoljno donositi potpuno nove zakone, osim ako to ne zahtijeva ustav. Parlament samo smije donositi izmjene i dopune postojećih zakona i ustava. Parlament ne smije donositi zakone sa odgodom ili izuzećem od primjene ili sa različitom primjenom.

SUDSKA VLAST ::

§ 62. Sudska vlast u republici je organizirana na tri nivoa. Prvi nivo čine općinski sudovi. Drugi nivo čine regionalni žalbeni sudovi. Treći i najviši nivo sudske vlasti ima vrhovni sud republike. Građanin se svojom tužbom i svakim zahtjevom za zaštitu svojih sloboda i prava može obratiti svakom sudu, a njegov zahtjev mora primiti i razmotriti nadležan sud. Općinski sud razmatra i odlučuje o tužbama i zahtjevima građana općine i protiv građana općine. Žalbeni sud odlučuje o žalbama građana na presude općinskih, upravnih i prekršajnih sudova. Vrhovni sud odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv presuda žalbenog suda kao i o zahtjevima za zaštitu ustavnosti izvan sudskog postupka.

§ 63. Građanin koji želi postati sudac općinskog ili žalbenog suda svoju kandidaturu mora podnijeti općini čijim građanima želi suditi. Građanin koji želi postati sudac vrhovnog suda svoju kandidaturu mora podnijeti parlamentu. Osnovni preduvjet za kandidaturu za svakog suca je srednja stručna sprema, položen ustavni i sudački ispit i bar 5 godina radnog staža. Preduvjet za kandidaturu za suca žalbenog suda je odrađen mandat općinskog suca, a za kandidaturu za suca vrhovnog suda je odrađen mandat žalbenog suca.

§ 64. Općinsku sudsku vlast čine suci izabrani na neposrednim općinskim izborima između kandidata koje je izabralo općinsko vijeće tajnim glasanjem. Istim izbornim postupkom se biraju i suci regionalnog žalbenog suda koje općina delegira u taj sud. Kandidacijski postupak za suce općinskog i žalbenog suda se provodi na zasebnoj sjednici općinskog vijeća kojom predsjeda gradonačelnik. Nakon što potencijalni kandidati iznesu svoj program i razloge kandidature, vijeće će tajnim glasanjem svakog vijećnika za ili protiv svakog kandidata rangirati potencijalne kandidate. Ako su kandidati dobili jednak broj glasova međusobno se rangiraju prema sudačkom stažu, stručnoj spremi i ukupnom radnom stažu. Vijeće kandidatima proglašava sve kandidate koji su rangirani iznad dvostrukog broja od broja sudaca koje se bira. Proglašeni kandidati potom mogu provoditi svoju predizbornu kampanju.

§ 65. Nakon provedenih općinskih izbora za suce, gradonačelnik proglašava sucima kandidate koji su prema broju dobivenih glasova osvojili mandat suca. Sa izborne rang liste se sucima popunjava prvo žalbeni sud pa općinski sud. Nakon popune žalbenog suda sudac sa najviše glasova postaje predsjednik općinskog suda.

§ 66. Izbor sudaca vrhovnog suda se obavlja na posebnom zasjedanju parlamenta kojim predsjeda predsjednik republike. Nakon što kandidati iznesu svoj program i razloge kandidature, zastupnici će rangirati kandidate tajnim glasanjem za ili protiv svakog kandidata. Ako su kandidati dobili jednak broj glasova rangiraju se međusobno po sudačkom stažu, stručnoj spremi i ukupnom radnom stažu. Potom predsjednik republike sucima vrhovnog suda proglašava sve kandidate koji su rangirani do broja sudaca koje se bira, a suca sa najvišim rangom proglašava predsjednikom vrhovnog suda.

§ 67. Ukoliko neki sudac ne može obavljati svoju dužnost do kraja mandata na njegovo mjesto stupa slijedeći kandidat sa izborne rang liste za to mjesto.

§ 68. Sudska vlast u republici, mora biti ustrojena prema ustavu i zakonu o sudovima. Zakonom o sudovima se određuje broj općinskih sudova u republici, broj i nadležnost žalbenih sudova u republici kao i broj sudaca koje se bira u svaki sud. Rad sudaca se mora odvijati prema zakonu o sucima. Sudski postupci suda, sudaca i građana se moraju odvijati prema zakonu o sudskom postupku.

MONETARNA VLAST ::

§ 69. Monetarnu vlast u republici provodi narodna banka na čelu sa guvernerom, zamjenikom guvernera i vijećem direktora narodne banke koje bira parlament između kandidata koje su predložile parlamentarne političke stranke ili građani osobno. Svaka kandidatura se sastoji od liste sa dva kandidata. Uvjet za kandidaturu za dužnosnika narodne banke je visoka stručna sprema, položen ustavni ispit i 10 godina radnog staža na poslovima upravljanja kapitalom. Izbore za dužnosnike narodne banke provodi parlament tajnim i preferencijalnim glasanjem za dvije liste. Lista sa najviše dobivenih glasova daje guvernera i njegovog zamjenika, a kandidati sa ostalih lista popunjavaju mjesta direktora narodne banke.

§ 70. Guverner narodne banke ima ovlast da izabrane direktore narodne banke raspoređuje po vlastitom izboru, ovisno o njihovim znanjima iskustvu i sposobnostima, na slijedeće dužnosti:

direktor monetarne politike
direktor tečajne politike i deviznih rezervi
direktor državne riznice
direktor republičke riznice
direktor mirovinskih računa građana
direktor tekućih i štednih računa građana
direktor osiguranja zdravlja i imovine građana
direktor tekućih i štednih računa pravnih osoba
direktor tekućih i štednih računa javnih službi i općina
direktor kreditnih i bankarskih poslova
direktor platnog prometa
direktor burze

§ 71. Zamjenik guvernera pomaže guverneru u njegovom radu, zamjenjuje guvernera ili nekog direktora po ovlasti guvernera te zamjenjuje guvernera kada guverner ne može više obavljati svoju dužnost. Kada dođe do situacije da guverner ili njegov zamjenik ili neki od direktora ne mogu više obavljati svoju dužnost predsjednik države će na upražnjenu dužnost imenovati nekog od direktora, a na njegovo mjesto slijedećeg kandidata sa izborne rang liste.

§ 72. Dužnost dužnosnika monetarne vlasti je da čuvaju vrijednost rada, odnosno, novca u republici, te da omoguće njegovu zakonitu i efikasnu štednju, razmjenu i upotrebu. Dužnost narodne banke je da čuva vrijednosti republike kao i vrijednost imovine republike, kao i da nadzire prihode i rashode države i republike. Prihodi koje narodna banka ostvari svojim radom su vlasništvo republike.

§ 73. Guverner narodne banke preko direktora i njihovih ureda nadzire i upravlja radom svih resora banke. Guverner i vijeće direktora samostalno donose i sprovode monetarnu politiku banke o kojoj redovno izvještavaju vladu i parlament. Narodna banka parlamentu predlaže izmjene i dopune zakona koje se tiču monetarne politike i rada financijskih institucija. Narodna banka odobrava rad svim financijskim institucijama dok one ispunjavaju uvjete za to. Narodna banka je javna služba koja svoje izvršne poslove obavlja pomoću službenika ministarstva financija. Djelovanje, ovlasti i prava monetarne vlasti su definirani zakonom o narodnoj banci.

OPĆINSKA VLAST ::

§ 74. Općinsku vlast provode gradonačelnik i općinsko vijeće koje biraju građani općine na neposrednim i tajnim izborima. Kandidaturu za općinske izbore mogu istaknuti putem političkih stranaka svi građani općine sa biračkim pravom putem svojih političkih stranaka. Kandidature se zajedno sa izbornom naknadom podnose ministarstvu uprave najkasnije do kraja kandidacijskog roka. Broj vijećnika koje se bira u nekoj općini određuje ministarstvo uprave prije raspisivanja izbora, a na osnovu broja birača u toj općini. Općinsko vijeće ima najmane 5 a najviše 25 vijećnika. Općina sa više od 30000 birača bira po jednog vijećnika na svakih 10000 birača.

§ 75. Nakon održanih općinskih izbora ministarstvo uprave na osnovu rezultata izbora imenuje gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika i općinske vijećnike na osnovu broja dobivenih glasova. Ako su kandidati dobili jednak broj glasova rangiraju se prema stručnoj spremi i radnom stažu. Ako gradonačelnik ili njegov zamjenik nije u mogućnosti obavljati svoju dužnost na njegovo mjesto se imenuje slijeći kandidat po rangu, a ako neki od izabranih općinskih vijećnika nije u mogućnosti obavljati svoju dužnost na njegovo mjesto se imenuje slijedeći neizabrani kandidat sa izborne rang liste.

§ 76. Ovlasti gradonačelnika su da vijećnike raspoređuje na dužnosti praćenja pojedinih stanja i zbivanja u općini, na dužnosti nadzora rada javnih službi na području općine te za voditelje pojedinih projekata važnih za razvoj općine. Ovlast gradonačelnika i općinskog vijeća je da raspisuju natječaje i biraju kandidate za dužnost voditelja pojedinih javnih službi u općini kad istima istekne mandat. Dužnost gradonačelnika je da općinsku vlast decentralizira do razine naselja u općini. Svi detalji organizacije rada u općinskim uredima i službama definiraju se zakonom.

VLADAVINA PRAVA ::

§ 77. Republika svojim građanima jamči pristup prirodi, primjenu prirodnih zakona i ustava i zakona republike. U republici se ne može zabraniti neko živo biće, biljka ili životinja. Građaninu se ne može zabraniti uzgoj neke njemu korisne biljke ili životinje ako on pri tome ne remeti prirodu, javni red i mir i ne krši prava i slobode drugog građanina. U republici se može zabraniti samo zloupotreba živih bića, biljaka ili životinja. Sve što nije zabranjeno zakonom to je dopušteno. U republici je zabranjeno samovlasno postupanje. Građani svoje međusobne odnose i obaveze obavezno definiraju ugovorima, a poštivanje obaveznih ugovornih odnosa se uređuje zakonom. Građaninu ne smiju biti ugrožena njegova zakonita ustavna i zakonska prava duže od osam dana, a to mu mora osigurati izvršna vlast.

§ 78. Građanin ima pravo podnijeti predstavku i pritužbu na svako uočeno kršenje ustava i zakona u republici svakom tijelu vlasti u republici, a ovo mu je na istu dužno odgovoriti u roku od osam dana. Građanin ima pravo žalbe i odgovora na žalbu na svaku prvostupanjsku odluku koja se njega tiče. Neodgovaranje na žalbu i neistinito obrazlaganje odbijanja žalbe je kazneno djelo.

§ 79. Zahtjev za zaštitom svojih prava i sloboda građanin može uvijek podnijeti svakom tijelu vlasti u svojoj općini. Nadležna vlast mora bezuvjetno postupiti po zahtjevu građanina i osigurati mu hitnu uspostavu vladavine prava. Nadležna vlast mora jednako postupiti i ako sama uoči kršenje ustava i zakona. Izvršnu odluku o uspostavi vladavine prava i kaznenoj odgovornosti prekršitelja donosi nadležni inspektor ili upravni sud republike. Građani i vlast moraju odmah postupiti po izvršnoj odluci, a nezadovoljna stranka odluku može pobijati tužbom nadležnom sudu.

§ 80. Sudska vlast je dužna razmotriti svaki tužbeni i žalbeni navod građanina. Sudska vlast mora svaki podnesak sudu dostaviti protivnoj strani na odgovor. Sudska vlast se ne smije praviti da ne razumije tužbu ili žalbu ili da ne poznaje zakon. Sudska vlast postupa nakon postupanja izvršne vlasti. Sudska vlast je dužna svakom građaninu pružiti pravnu pomoć. Sudska vlast u svakoj svojoj presudi ili rješenju mora navesti zakonski osnov odluke kao i uputu o pravnom lijeku. Sudski postupak uvijek vodi vijeće od najmanje tri suca prema zakonu o parničnom postupku. Rasprava pred sudom o tužbi i žalbi na presudu je obavezna i javna kao i presuda suda. Odluku o žalbi na postupanje i rješenje suda donosi predsjednik suda bez rasprave.

§ 81. Građanin koji svojim postupanjem ili nepostupanjem krši ustav i zakone republike snosi kaznenu odgovornost. Kaznena odgovornost nikad ne zastarjeva. Građanin je kazneno odgovoran i za počinjenje kaznenog djela izvan teritorija republike. Kaznenu odgovornost građanina utvrđuje izvršna vlast. Nadležnosti i postupak utvrđivanja kaznene odgovornosti građanina definirani su zakonom o istražnom postupku. Na osnovu utvrđenih činjenica i opravdane sumnje na počinjenje kaznenog djela izvršna vlast će predati okrivljenika sudskoj vlasti koja ga treba kazniti prema kaznenom zakonu. Ako je osumnjičenik počinio više kažnjivih djela sud će odmah osuditi krivca za ono djelo za koje postoji nepobitan dokaz.

§ 82. Svako kršenje ustavnih i zakonskih prava mora imati za posljedicu kažnjavanje počinitelja i zadovoljenje i obeštećenje obespravljenog. Sud kazneni postupak provodi pod pretpostavkom nevinosti okrivljenika, a prema zakonu o kaznenom postupku. Sud može osuditi krivca samo na kaznu koja je za utvrđenu krivnju navedena u kaznenom zakonu u vrijeme počinjenja nedjela. Kaznene odredbe u svakom zakonu moraju biti određene prema Kaznenom zakonu.

VLASNIŠTVO ::

§ 83. Građanin je vlasnik samoga sebe, svojih misli i ideja, svoga rada i rezultata toga rada. Građanin ima pravo da u skladu sa ustavom i zakonima svoje vlasništvo štiti, čuva, razmjenjuje i povećava.

§ 84. Suvereni resursi republike: prostor, priroda, prirodna bogatstva, zemljište, voda, zrak, energija, novac i tržište su u vlasništvu svih građana republike. Građanin može biti samo posjednik i korisnik nekog od suverenih resursa republike, a koje država priznaje i štiti kao i vlasništvo.

§ 85. Svaki zakoniti posjed i vlasništvo obvezuje državu da ih štiti, a svako posjedovanje i korištenje obvezuje vlasnika da sudjeluje u financiranju države.

POREZ ::

§ 86. Obveza građana da financiraju državu i javne službe se naziva porez. Građanin je obveznik plaćanja poreza proporcionalno svom posjedu i proporcionalno korištenju suverenih resursa republike. Država porez naplaćuje i kroz proces razmjene roba i usluga namjenjenih za proizvodnju i trgovinu, a proporcionalno korištenju oporezivih resursa. Građanin špekulant je također porezni obaveznik. Država i njezine javne službe nisu porezni obveznici, ali država kao poduzetnik je porezni obaveznik. Porez je trošak proizvodnje ili davanja usluge. Plaća radnika se isplaćuje iz već oporezovanog dohotka i ne smije se više oporezivati. Ne smiju se oporezivati ni promet roba i usluga za osobnu potrošnju građana i zaposlenika ni promet osobne imovine građana kao ni promet domaćih poljoprivrednih proizvoda. Država može, u cilju pravednog prikupljanja poreza, kao i regulacije upotrebe i potrošnje, neke proizvode, neku imovinu i neke proizvodnje i usluge dodatno oporezivati. Država može u cilju zaštite poštene tržišne utakmice na svom tržištu uvesti carine na robe i usluge stranog porijekla. Strani državljani za vrijeme boravka na teritoriju republike mogu biti obveznici plaćanja komunalnog poreza. Razrezivanje i naplaćivanje poreza i carina se uređuje zakonom.

OBRAZOVANJE ::

§ 87. Obrazovanje svakog građanina je uvjet napretka, sigurnosti, zadovoljstva i sreće u republici. Zato je osnovno obrazovanje u republici i obavezno i besplatno. Javno srednje i visoko obrazovanje je također besplatno ali nije obavezno.
Obrazovni sustav republike služi:

prikupljanju i prijenosu znanja na što veći broj građana,
otkrivanju i usavršavanju talenata i vještina kod što većeg broja građana,
ispravnoj profesionalnoj orjentaciji građana, posebno, djece,
pripremi građana za kompetitivan, kreativan i zdrav život,
rangiranju građana prema stečenim znanjima i sposobnostima,
poticanju građana na cjeloživotno samoobrazovanje.

§ 88. Način ispunjavanja svrhe obrazovnog sustava se uređuje zakonom. Pored javnog obrazovanja građani se mogu obrazovati i u privatnim školama koje su također dio obrazovnog sustava republike.

ZDRAVLJE ::

§ 89. Zdrav duh u zdravom tijelu, zdravo tijelo u zdravom okolišu je poslovica kojom se mora rukovoditi briga države o zdravlju građana. Država organizira konstantan nadzor nad stanjem okoliša u kojem ljudi žive i rade i u tu svrhu organizira regionalne savjetodavne sanitarne inspekcijske službe za nadzor radnog i životnog prostora ljudi u skladu sa zakonom o okolišu. Država brine o stanju biljnog i životinjskog svijeta na teritoriju republike i u tu svrhu osniva javne biološke inspekcije na razini regija koje provode nadzor nad stanjem prirode kao i primjenom zakona o prirodi. Država u svojim javnim službama za brigu o okolišu potiče i organizira i znanstveni rad o okolišu i unapređenju okoliša. Sve državne javne službe moraju djelovati u skladu sa republičkim sustavom zaštite okoliša i moraju imati vlastitu politiku i sustav zaštite okoliša.

§ 90. Država je primarno odgovorna za zbrinjavanje svakog otpada na teritoriju republike i za ispuštanje otpada u okoliš. Svaka poduzetnička djelatnost ima utjecaj na okoliš pa je stoga pravo države da oporezuje poduzetništvo u skladu sa troškovima koje država ima za zbrinjavanje otpada i zaštitu okoliša. Građani svoj doprinos za zbrinjavanje otpada i čuvanje i zaštitu okoliša plaćaju kroz porez na potrošnju vode i energije. Država je dužna kontrolirati promet i čuvanje opće opasnih tvari na svom teritoriju i o tome donijeti zakon. Država u svrhu općeg dobra i zbrinjavanja otpada ili skladištenja i čuvanja opće opasnih tvari može eksproprirati svako zemljište i svako vlasništvo koje tome smeta ili treba služiti, uz istovrijednu zamjenu. Zabranjeno je privatno zbrinjavanje otpada. Tvari koje se normalno i uobičajeno recikliraju nisu otpad.

§ 91. Država je svjesna da zdravlje ljudi ovisi o kvaliteti hrane, odjeće, obuće i proizvoda i usluga koji su dostupni građanima. Zato država organizira sustav standardizacije i provjere ergonomske i zdravstvene ispravnosti svih roba na tržištu koje su u doticaju sa ljudima. Država posebno kontrolira ispravnost i kvalitetu odjeće i obuće te uređaja koji služe zaštiti na radu. Uvjeti za korištenje i promet roba široke potrošnje i opće upotrebe su definirani zakonom. Država je svjesna da je količina otpada obrnuto proporcionalna kvaliteti proizvoda koje ljudi proizvode i upotrebljavaju. Zato država usvaja i potiče usvajanje sustava kvalitete u svim javnim službama republike kao i u poduzetništvu općenito. Država u ministarstvu rada i trgovine organizira centralno republičko tijelo za uvođenje i certificiranje sustava kvalitete u proizvodnim i uslužnim djelatnostima republike. Organizacija sustava kvalitete u državi i poduzetništvu definirana je zakonom i standardima kvalitete.

§ 92. Država je odgovorna i za pojave i širenja ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti i štetnika na svom teritoriju. Potrebe građana za sredstvima za zaštitu bilja i životinja i kontrolu štetnika te lijekovima i zdravstvenim pomagalima osigurava država kroz svoj sustav neprofitne proizvodnje, nabavke i distribucije istih. Država je odgovorna za promet i dostupnost ovih sredstava građanima. Promet pesticida i lijekova definiran je zakonom. Prava i obaveze građana na primanje i plaćanje lijekova i zdravstvenih pomagala definiraju se zakonom.

§ 93. Građanin je svoje pravo na zdravlje dužan ostvarivati vlastitom brigom za zdravlje, a država mu je u tome dužna pomoći. U republici je zato temeljno zdravstveno obrazovanje dio osnovnog obrazovanja, a i tjelesna kultura i sport su obavezni na svim stupnjevima redovnog obrazovanja. Država organizira temeljni sustav javnog zdravstva na razini općine, a usko-specijalistički na razini republike, odnosno, regije. Javni zdravstveni sustav je istovremeno i sustav visokog obrazovanja zdravstvenog osoblja uz rad. Znanje liječnika je javno dobro. Osim liječenja izabrani liječnik je dužan i obrazovati svoje suradnike i nasljednike. Javni zdravstveni sustav republike radi danonoćno, a zdravstveni djelatnici mogu raditi i biti plaćeni samo za njihovo redovno radno vrijeme. Liječenje ozljeda, mana, deformacija i izlječivih bolesti je u republici besplatno. U javnom zdravstvu republike se ne liječi neizlječivo niti se provode eksperimentalna liječenja. Svaki građanin ima pravo birati metodu svoga liječenja ili odbiti liječenje ili medicinski zahvat. O građanima sa neizlječivim stanjima država organizira posebnu skrb. Pored javnog zdravstva građani mogu liječničku pomoć tražiti i pružati u privatnim ordinacijama i zdravstvenim ustanovama potpuno nezavisno od javnog zdravstva. Rad liječnika u privatnom zdravstvu je nespojiv sa radom u javnom zdravstvu. Svi građani nisu pacijenti zdravstvenog sustava ni zdravstvenih djelatnika. Sustav zdravstva te prava i odgovornosti i pacijenata i zdravstvenih djelatnika su uređeni zakonom.

SOCIJALNA POMOĆ ::

§ 94. Radno nesposobni građani republike bez ikakvih prihoda imaju pravo na socijalnu pomoć koju primaju ili oni sami ili njihovi skrbnici neovisno o svom imovinskom stanju. Građanin može tražiti, a država mu može nuditi, da ga stambeno i socijalno zbrine u zamjenu za njegovu imovinu. Socijalna pomoć se daje u novcu, ali i u naturi i uslužno od strane socijalne službe. Trudnica, odnosno, majka ukoliko je nezaposlena ima pravo na minimalnu plaću do 4. rođendana djeteta. Majka djeteta, odnosno, djetetov skrbnik do njegove punoljetnosti ima pravo na dječiji dodatak za brigu i skrb o djetetu. Svako punoljetno dijete koje se školuje ima pravo na školski dodatak do redovnog roka za okončanje školovanja. Svaki nezaposleni građanin ima pravo na naknadu za nezaposlene, a nakon navršenih 60 godina života ima pravo na socijalnu pomoć i na primanje svoje namijenski ušteđene mirovine. Vlada republike može potrebitim osobama pomagati i davanjem povlastica pri korištenju javnih usluga. Sustav i visina socijalne pomoći i način zbrinjavanja potrebitih građana republike se uređuje zakonom.

JAVNO I PRIVATNO ::

§ 95. Potrebe koje su zajedničke svim građanima republike država zadovoljava javnim službama. Usluge javnih službi su za građane besplatne ili sa neprofitabilnom cijenom. Cijena javne usluge ili javnog resursa je ista za sve građane republike. Resurs koji građani troše ima neprofitabilnu cijenu koja može biti iznad određene količine opterećena porezom - trošarinom. Javne službe država organizira i održava i na nivou općine i regije i republike. Vlasništo nad sredstvima za rad javnih službi pripada onoj društveno političkoj zajednici čije potrebe ta sredstva zadovoljavaju. Nadzor nad radom i razvojem javnih službi ima općinska i republička vlast u okviru zakona.

§ 96. Država u okviru svojih mogućnosti mora biti uključena u svaki oblik prometa roba i usluga na svom tržištu. Država je odgovorna da je tržište uvijek opskrbljeno strateškim sirovinama, energijom, sjemenom, lijekovima i sl. Država svojom poduzetničkom djelatnošću opskrbljuje građane osnovnim živežnim namirnicama, zapošljava nezaposlene, stvara robne zalihe, određuje i regulira cijene roba i usluga na tržištu, sprečava monopolsko ponašanje i izbjegava kad god je to moguće sustav javne nabave.

§ 97. Građani u okviru svojih sloboda i prava imaju pravo da sve svoje potrebe zadovoljavaju i privatnim poduzetništvom na cijelom teritoriju i tržištu republike. Država svojom poreznom politikom i privatizacijom potiče razvoj privatnog poduzetništva kad god je to na opću korist. Sveukupni sustav i državnog i privatnog poduzetništva se regulira zakonom.

ROBA I NOVAC ::

§ 98. Svaka razmjena robe mora biti registrirana količinom i cijenom u službenim mjernim jedinicama i službenoj valuti republike. Kupovnu vrijednost domaće valute u odnosu na strane valute određuje narodna banka. Svaki trgovac i bankar je ovlašten da promijeni neprofitno stranu valutu u domaću u svrhu trgovanja po kursu koji odredi narodna banka. Služba platnog prometa je dužna stranu valutu promijeniti u domaću po kursu narodne banke. Svatko domaću valutu mijenja u stranu na vlastitu odgovornost. Koje su službene mjerne jedinice i službena sredstva plaćanja na teritoriju republike definira zakon.

§ 99. Novac i tržište su suvereni resursi republike. Svatko tko vrši razmjenu roba i novca na teritoriju republike u svrhu stjecanja profita je porezni obveznik republike. Svatko tko nešto prodaje ili kupuje ispod ili iznad nominalne cijene je porezni obveznik republike. Svaka razmjena roba i bez razmjene novca se uvijek mora smatrati kao i razmjena u novcu. Država porez obračunava u valuti transakcije, a naplaćuje u domaćoj valuti.

§ 100. Svaki račun je obvezujući za onoga tko ga vodi i izdaje kao i trošak vođenja i izdavanja računa. Platni račun obvezuje kupca prije isporuke robe, a pogotovo nakon isporuke robe. Bankovni račun je nepovrediv. Nitko ne može uzeti sredstva sa računa, osim vlasnika, bez sudskog naloga. Vlasnik sredstava u banci ne snosi trošak poslovanja banke, ali je dioničar profita koji banka ostvaruje od kamata.

RAD I PLAĆA ::

§ 101. Svaki građanin tržištu može ponuditi svoj rad, znanja i sposobnosti i svoje radno vrijeme. Građanin za svoj rad i svoje radno vrijeme zaslužuje primjerenu plaću. Zaposlenici koji obavljaju isti rad na istom radnom mjestu zaslužuju istu plaću. Odnosi poslodavca i radnika se definiraju ugovorom o radu. Svaki zaposlenik ugovara plaću po radnom satu, a prima je kao tjednu ili mjesečnu plaću. Osim plaće zaposlenik za svakih 10 odrađenih radnih dana zaslužuje 1 radni dan plaćenog odmora. Zaposlenik nakon 5 radnih dana ima pravo na 2 dana neplaćenog odmora. Svaki zaposlenik ima pravo na neradni dan da proslavi državni praznik. Ako je zaposlenik svojom dužnošću ipak obavezan da radi na praznik pripada mu tada pravo na dodatni dan plaćenog odmora. Zaposlenik plaćeni godišni odmor koristi u dogovoru s poslodavcem. Redovna radna smjena traje 6 sati i nitko ne mora raditi duže. Zaposlenik ima pravo na 12 sati odmora između dvije smjene. Zaposlenik i poslodavac mogu ugovoriti i drukčiju preraspodjelu redovnih radnih sati i radnih dana i sati i dana odmora, ali bez kršenja prava radnika. Prekovremeni rad i rad u smjenama se posebno ugovara s tim da taj rad ne smije biti više plaćen od redovnog rada. Poslovi i plaće u republici moraju biti rangirani prema uvjetima rada, obimu posla, te znanjima i sposobnostima potrebnim za obavljanje posla. Svaki poslodavac je dužan javno objaviti opis posla, potrebnu kvalifikaciju, mjesto rada, vrijeme rada i plaću za svako radno mjesto. Izuzetno, poslodavac može sa svojim zaposlenikom kao i sa građaninom koji nije njegov zaposlenik, za jednokratni posao koje nije u opisu posla njegovih zaposlenika i koji se ne obavlja u njihovo redovno radno vrijeme, sklopiti ugovor o djelu, prema posebnom zakonu. Poslodavac svoje zaposlenike bira slobodno.

§ 102. Zaposlenik koji zbog priziva savjesti i zbog svog osobnog stanja nije u mogućnosti obavljati ugovorene poslove dužan je raskinuti svoj ugovor o radu. Poslodavac čiji zaposlenik ne obavlja svoje poslove po ugovoru o radu duže od 8 dana nakon isteka plaćenog odmora, dužan je raskinuti njegov ugovor o radu i na njegovo mjesto zaposliti drugu nezaposlenu osobu. Poslodavac koji samovoljno raskine ugovor o radu dužan je zaposleniku pored pripadajuće plaće i plaćenog odmora isplatiti i otpremninu u iznosu od 6 prosječnih mjesečnih plaća u republici. Poslodavac koji samovoljno raskine ugovor o radu i pritom zaposleniku ponudi novi ugovor o radu sa manjom plaćom dužan je zaposleniku na ime obeštećenja isplatiti 3 prosječne mjesečne plaće u republici ukoliko zaposlenik prihvati novi ugovor. Poslodavac koji raskine ugovor o radu zbog zaposlenikovog kršenja radne obaveze ili sporazumno raskine ugovor o radu ili sa zaposlenikom sklopi novi ugovor o radu sa većom plaćom nije dužan isplatiti otpremninu. Zaposlenik koji zbog priziva savjesti ili bez obrazloženja želi raskid ugovora o radu dužan je obavljati svoje poslove još 30 dana nakon svog zahtjeva. Zaposlenik koji naprasno raskine radni odnos istovremenu gubi i sva zakonita prava na plaću i plaćeni odmor.

§ 103. Poslodavac je dužan poštivati mišljenja i koristiti stručna znanja i iskustva svojih zaposlenika. Zaposlenik ima pravo i obavezu upozoriti poslodavca na loše, štetne i nezakonite odluke i postupanja. Participacija zaposlenika u odlučivanju, upravljanju i raspodjeli dobiti organizacije u kojoj zaposlenik radi uređena je zakonom.

§ 104. Plaća državnih dužnosnika, službenika i namještenika se rangira u 5 jednakih platnih razreda u rasponu od minimalne do prosječne plaće u republici. Nitko u državnoj službi ni po kojem osnovu ne može primiti plaću veću od prosječne. Državni dužnosnici kao nagradu za rad na posebnim javnim funkcijama primaju još jednu minimalnu plaću, a taj primitak se ne smatra plaćom. Državni službenici i namještenici za svoj rad ne smiju primati ništa osim svoje plaće. Rangiranje svih radnih mjesta u državnoj službi kao i iznos i izračun minimalne i prosječne plaće definira se zakonom.

§ 105. Svako ima pravo natjecati se za svako radno mjesto u republici. Državni dužnosnici se tijekom svog mandata ne mogu natjecati za drugo dužnosničko mjesto. Ponuda i potražnja radnika se obavlja preko biroa rada. Javna objava svih poslova, radnih mjesta i plaća nekog poslodavca mora biti javno dostupna preko biroa rada kao i potražnja za radnicima. Poslodavac može izabrati zaposlenika najranije 8, a najkasnije 30 dana od svoje objave i to sa liste kandidata koje je prijavio biro rada i onih koji su se prijavili birou rada. Svi državni službenici i namještenici imaju mandat i njihov ugovor o radu važi za taj mandat i automatski se raskida po isteku mandata. Država objavljuje natječaj za svako radno mjesto u državnoj službi godinu dana prije isteka mandata. Državni namještenik kome mandat nije obnovljen ima pravo na isplatu dvije prosječne mjesečne plaće po isteku mandata.

§ 106. Svaki radno sposoban građanin je dužan dio svoje plaće izdvojiti za svoju mirovinu. Minimalni iznos izdvajanja za mirovinu se određuje zakonom ali svaki zaposlenik može na svoj račun izdvojiti i više od minimalnog iznosa. Račune mirovinskog osiguranja vodi narodna banka kao namjenski oročenu štednju građana i vrijednost ove štednje se svake godine realno revalorizira i ukamaćuje ovisno o stanju na tržištu kapitala u republici. Država može ovu štednju i dodatno poticati iz prihoda republike i redovne emisije novca. Iznos na mirovinskom računu građanina je njegovo osobno vlasništvo. Uvjete mirovinske štednje i njene isplate umirovljeniku ili njegovim nasljednicima propisuje mirovinski zakon.

§ 107. U svrhu unapređenja svojih profesija kao i zaštite svojih prava iz radnog odnosa zaposlenici imaju pravo osnivati sindikate i biti njihovi članovi. Sindikati su udruge građana osnovane sa određenim ciljem na rok od 4 godine i samo zastupaju svoje članove. Članstvo u sindikatu ne smije utjecati na status zaposlenika. Sindikati i njihovi članovi moraju isključivo djelovati izvan radnog procesa. Kao krajnju mjeru pritiska na poslodavca sindikati imaju pravo organizirati obustavu rada svojih članova. Državni dužnosnici, državni službenici i namještenici nemaju pravo na obustavu rada ili bilo kakovo remećenje radnog procesa u kojem sudjeluju. Osnivanje i djelovanje sindikata se uređuje zakonom.

OBRANA I ZAŠTITA ::

§ 108. Država je garant suvereniteta republike i njezine obrane i zaštite. Vojska je garant teritorijalnog integriteta i cjelovitosti republike. Policija je garant ustavnopravnog poretka, vladavine prava, mira i sigurnosti građana republike. Država organizira, održava i mobilizira svoje javne službe za zaštitu i spašavanje u slučaju nesreća i prirodnih nepogoda. Javnim službama za zaštitu i spašavanje upravlja vlada. Vladi su u miru za zaštitu i spašavanje na raspolaganju svi resursi vojske. Općinska vlast provodi pripremne mjere obrane i zaštite i mobilizira nadležne službe i građane u slučaju opasnosti.

§ 109. Građani služe u sustavu obrane i zaštite profesionalno. U slučaju ratne opasnosti ili velikih prirodnih katastrofa građani i njihovi resursi mogu biti mobilizirani da služe u sustavu obrane i zaštite. Mobilizaciju provodi vlada na zahtjev predsjednika republike.

§ 110. Građani imaju pravo na posjedovanje registriranog vatrenog oružja, ali nemaju pravo na njegovo nošenje i upotrebu bez odobrenja policije. Građani imaju pravo na nošenje i upotrebu vatrenog oružja samo ako je to sastavni dio njihove profesije, hobija ili sporta ili ako im je to dozvolila policija kao mjeru osobne zaštite. Nitko nema pravo upotrijebiti oružje bez naloga druge ovlaštene osobe. Neovlašteno posjedovanje i upotreba oružja kao i prijetnja oružjem su kazneno djelo. Nakon smrti vlasnika vatrenog oružja njegovo oružje i streljivo pripadaju državi. Uvjeti posjedovanja, čuvanja, nošenja i upotrebe oružja uređuju se zakonom.

BRAK I PORODICA ::

§ 111. Svaki građanin ima prirodno pravo na roditelje, djecu, brak i porodicu. Brak je pravno uređena udruga dvoje građana zasnovana na temelju prava na brak, potomstvo, udruživanje i nasljeđivanje. Svaka zajednica dvoje ljudi u kojoj se konzumiraju odnosi, prava i obaveze kao i u braku je isto brak. Sklapanje braka, odnosi, prava i obaveze bračnih drugova, roditelja, staratelja i djece su definirani zakonom.

PRIVATNOST ::

§ 112. Svaki građanin ima pravo na privatni život neometan od drugih građana. Stan građanina je nepovrediv. Pošta koju građanin prima i šalje je nepovrediva. Komunikacija građanina sa drugim građaninom je nepovrediva. Podaci o osobi, o njenom zdravlju, kretanju, navikama, trošenju i štednji novca su osobni podaci. Osobni podaci građanina i o građaninu su nepovredivi. Svatko tko je u posjedu osobnih podataka građana ima obavezu zaštite privatnosti i tajnosti podataka i njihovog korištenja samo u svrhu za koju su prikupljeni. Prikupljanje i čuvanje osobnih podataka mora biti anonimno, odnosno, tako da do njih može doći samo građanin ili od građanina ovlaštena osoba preko odgovarajućeg identifikacijskog dokumenta.

§ 113. Samo je država ovlaštena narušiti privatnost građanina, ako za to postoji opravdan razlog zasnovan na zakonu i odobren nalogom suda. Samo je država ovlaštena statistički obrađivati osobne podatke svojih građana i javno predočiti rezultate obrade. U svrhu znanstvenih istraživanja građanin može od države zatražiti istu ovlast za svoj rad. Prikupljanje, čuvanje, korištenje, zaštita i obrada osobnih podataka građana uređuje se zakonom.

§ 114. Osobni podaci: ime i prezime, spol, dob i adresa, a koje je građanin dužan po zakonu predočiti za stjecanje nekog statusa, povlastice, registracije ili članstva su javni.

JAVNOST ::

§ 115. Javnost je pravo građanina da svoje stavove i mišljenja učini dostupnim drugim građanima kao i da se upozna sa mišljenima i stavovima drugih građana. Javnost je i obaveza države da svoje postupanje, ocjene, odluke, presude, svjedodžbe, standarde, pravilnike i zakone učini dostupnima svim građanima. Javnost je i obaveza države da svoje građane istinito informira o događajima i mišljenjima građana u zemlji i u svijetu.

§ 116. Tko svoje ili tuđe mišljenje proglašava javnim mišljenjem taj krši ovaj ustav.

PROMJENE USTAVA ::

§ 117. Promjenu ustava ili raspravu o pojedinim odredbama ustava može predložiti svaki zastupnik u parlamentu. Prijedlog za promjenu kao i sama promjena ustava mora biti usvojena sa dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Ukoliko su za provedbu izmijenjenog ustava potrebne određene prilagodbe zakonskog i političkog sustava zajedno sa ustavom se donosi i ustavni zakon.

/ Au

Ustav : teme razgovora: